Danas Sunce nestaje — a znanstvenici će ga loviti avionima i balonima

Dan kada se dan pretvara u noć

Zamislite da usred toplog ljetnog popodneva netko polako okrene prekidač i priguši svjetlo cijelog svijeta. Upravo to se događa danas, 12. kolovoza. Priroda priprema svoju najspektakularniju predstavu — potpunu pomrčinu Sunca. Ovaj rijedak nebeski fenomen proći će preko hladnih ledenjaka Grenlanda, vulkanskih pejzaža Islanda pa sve do toplih, suncem okupanih obala sjeverne Španjolske. Za milijune ljudi to će biti trenutak tišine i divljenja, no za jednu posebnu skupinu ljudi, ovaj je dan početak najuzbudljivije utrke s vremenom. Znanstvenici iz cijelog svijeta spremili su svoje kofere, ali umjesto plaža, njihova su odredišta pilotske kabine i istraživački laboratoriji na rubu svemira.

Što se zapravo događa na nebu?

Kako bismo razumjeli ovaj fenomen, ne trebaju nam komplicirane matematičke formule. Zamislite da držite mali novčić blizu oka i njime pokušavate zakloniti veliku uličnu svjetiljku u daljini. Iako je novčić neusporedivo manji, zbog njegove blizine uspjet ćete potpuno blokirati svjetlost svjetiljke. Upravo to danas čini Mjesec. Iako je otprilike 400 puta manji od Sunca, on nam je toliko blizu da će savršeno sjesti ispred njega i na nekoliko minuta stvoriti potpunu tamu. Kada Mjesec potpuno zakloni Sunčev disk, događa se čarolija: odjednom možemo vidjeti Sunčevu koronu — vanjsku atmosferu Sunca koja izgleda kao nježna, svjetlucava kruna od plamena. Ta kruna je inače nevidljiva jer je Sunčeva svjetlost previše zasljepljujuća.

Nebeska potjera: Zašto znanstvenici lete avionima?

Ako stojite na jednom mjestu na Zemlji, potpuna pomrčina Sunca traje svega nekoliko minuta. To je zato što se Mjesečeva sjena kreće nevjerojatnom brzinom od preko dvije tisuće kilometara na sat — brže od većine putničkih aviona! Znanstvenicima je tih nekoliko minuta na tlu jednostavno prekratko za sve eksperimente koje žele provesti. Zato su odlučili ući u brze, visokoleteće avione. Leteći u smjeru kretanja sjene, oni zapravo 'produžuju' trajanje pomrčine. To je kao da na autocesti vozite tik uz brzi oblak kako biste što duže ostali u njegovom hladu. Iz tih aviona, koji lete iznad većine oblaka i vlage u zraku, znanstvenici imaju kristalno čist pogled na Sunčevu koronu i mogu je snimati kamerama visoke rezolucije znatno duže nego mi s tla.

Baloni u stratosferi: Pogled s ruba svemira

Osim aviona, danas u nebo polijeću i divovski istraživački baloni. Ovi baloni nisu poput onih koje viđate na rođendanima; oni su veličine manje zgrade i punjeni su helijem kako bi se popeli visoko u stratosferu, na visine i do 30 kilometara iznad Zemlje. Na tim visinama zrak je iznimno rijedak, a nebo je tamno čak i usred dana. Zašto slati balone tamo gore? Zemljina atmosfera se ponaša poput debelog, mutnog stakla kroz koje gledamo svemir. Ona lomi i krivi svjetlost. Slanjem instrumenata na vrhunske balone, znanstvenici preskaču tu 'mutnu barijeru' i dobivaju podatke koji su toliko čisti da ih je nemoguće prikupiti s površine Zemlje. Ovi baloni nose osjetljive termometre, kamere i senzore koji će mjeriti kako brzi nestanak Sunčeve svjetlosti utječe na temperaturu i kemijski sastav našeg zraka.

Zagonetka Sunčeve krune: Logorska vatra koja prkosi fizici

Glavni razlog cijele ove skupe i komplicirane potjere je rješavanje jedne od najvećih zagonetki moderne znanosti. Zamislite da sjedite pokraj logorske vatre. Što se više udaljavate od vatre, to vam je hladnije, zar ne? To je potpuno logično. Međutim, na Suncu vrijedi sasvim obrnuto pravilo. Površina Sunca ima temperaturu od oko 5.500 stupnjeva Celzijevih. Ali njezina vanjska atmosfera, spomenuta korona koja se proteže milijunima kilometara u svemir, zagrijana je na nevjerojatnih milijun stupnjeva! To je kao da se udaljite od logorske vatre deset metara i odjednom vas opeče toplina jača nego da ste uskočili u sam plamen. Znanstvenici se nadaju da će današnja promatranja iz aviona i balona otkriti tajne magnetske valove koji vjerojatno 'pumpaju' energiju u koronu i tako je ekstremno zagrijavaju.

Kako priroda reagira kada Sunce 'nestane'?

Pomrčina nije samo znanstveni događaj, to je duboko emotivno i osjetilno iskustvo za sve organizme. Kada Mjesečeva sjena prekrije tlo, temperatura može naglo pasti za nekoliko stupnjeva u samo nekoliko minuta — osjećaj je kao da je netko iznenada otvorio vrata golemog hladnjaka. Vjetar često promijeni smjer ili potpuno utihne. Životinje reagiraju instinktivno: ptice prestaju pjevati i odlaze na spavanje, pčele se dezorijentiraju i vraćaju u košnice, a cvijeće počinje zatvarati svoje latice misleći da je stigla noć. Čak i ako niste na samom putu potpune pomrčine, ovaj nas događaj podsjeća koliko smo zapravo povezani s našom zvijezdom i koliko cijeli život na Zemlji ovisi o ritmu Sunca i Mjeseca.