EU Googleu zadala mjere za AI interoperabilnost Androida i dijeljenje podataka pretraživanja

Europska komisija objavila je 16. srpnja 2026. dvije skupine obvezujućih specifikacijskih mjera za Google prema Zakonu o digitalnim tržištima. Prva se odnosi na interoperabilnost AI usluga na Androidu, a druga na pristup podacima iz Google Searcha. U oba slučaja cilj je isti: smanjiti prednost koju dominantna platforma ima zato što kontrolira operativni sustav ili podatke prikupljene u velikom opsegu.

Kod Androida Komisija navodi da konkurentske AI usluge trebaju moći konkurirati Googleovim vlastitim uslugama, uključujući Gemini, tako da dobiju jednak pristup značajkama na Android uređajima. U objavi se opisuje da bi korisnici trebali moći aktivirati odabranog AI asistenta glasovnim naredbama i koristiti ga za radnje u aplikacijama, uz zaštitne mjere za privatnost, integritet uređaja i sigurnost.

Drugi paket mjera usmjeren je na tražilice. Komisija navodi da je dijeljenje podataka važno za razvoj i optimizaciju trećih tražilica te da se time potiču inovativne, uključujući privatnosti usmjerene, alternative. Prema objavi, AI chatbotovi koji nude funkcionalnosti pretraživanja mogu biti među prihvatljivim primateljima dijeljenih podataka, uz anonimizaciju i procjenu sigurnosnih rizika.

Za europske korisnike ova priča neće se nužno vidjeti odmah kao velika promjena na ekranu mobitela. No za tržište AI alata, tražilica i digitalnih servisa riječ je o pitanju pristupa infrastrukturi. Zaronimo ne zaključuje unaprijed hoće li mjere biti dovoljne ili kako će Google odgovoriti u praksi. To će trebati pratiti kroz provedbene rokove, tehničke dokumente i reakcije tvrtki koje žele koristiti novi pristup.

Za ovaj tekst korišteni su javno dostupni izvori: European Commission - Digital Markets Act. Najvažnije je da čitatelj jasno vidi granicu između objavljene informacije i dodatnog tumačenja. Kada je izvor službena objava, ona dobro potvrđuje što je institucija priopćila, ali ne zamjenjuje terensku provjeru, razgovor s korisnicima ni analizu posljedica nakon što se projekt ili odluka počnu stvarno provoditi.

Kontekst je zato jednako važan kao i sama vijest. Javne odluke, tehnološki planovi i gradski projekti rijetko završavaju u trenutku objave. Njihova vrijednost vidi se kasnije: u rokovima, troškovima, kvaliteti izvedbe, dostupnosti informacija i tome koliko se obećanja mogu pratiti kroz dokumente. Zaronimo takve teme ne promatra kao jednokratne objave, nego kao priče koje treba moći ponovno otvoriti kada se pojave novi podaci.

Za nastavak priče vrijedi pratiti tri stvari: objavu dodatnih dokumenata, reakcije ljudi koje tema izravno pogađa i eventualne promjene rokova, troškova ili opsega. Ako se pojave novi izvori, članak treba dopuniti konkretnim informacijama, a ne općim komentarom. Takav pristup čuva povjerenje čitatelja i ostavlja prostor da javni portal bude koristan i nakon prvog čitanja.